Makro pogled br. 9
Tjedni pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala
Dobro došli u „Makro pogled“! U ovom broju pročitajte o: Vladinom ograničavanju cijena hrane, izdanim građevinskim dozvolama, povoljnim stambenim kreditima u Hrvatskoj i skupim u SAD-u, rastu dionica i kako je hrvatski CROBEX i treću godinu zaredom pobijedio S&P 500 indeks, gašenju uspješne hrvatske IT tvrtke, padu broja blokiranih građana, rastu plaća, padu njemačkog gospodarstva, inflaciji u Americi i drugim važnijim vijestima iz protekloga tjedna.
Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
· Inflacija u prosincu iznosila je 3,4%, uz nešto brži rast cijena hrane i pića (5,1%), pokazali su konačni podaci DZS. Inflacija je ponovno u uzlaznom trendu pa Vlada RH spremno uskače na pozive „Država d'uradi nešto!“ te priprema proširenje trenutačne liste ograničenih cijena proizvoda s 30 na 50 proizvoda. U najmanju ruku smiješno, iako je tragična ekonomska nepismenost u Hrvata. Inače, indeks potrošačkih cijena se računa na temelju reprezentativne cijene oko 910 proizvoda, ali eto, ograničene cijene novih 20-ak proizvoda spasit će stvar! Ako pak ograničenje cijena proizvoda funkcionira i donosi korist stanovništvu, zašto se Vlada zaustavlja samo na 50 proizvoda? Zašto ne propiše cijene 200 proizvoda? Zar je problem osnovati nekakav „komitet“ stručnjaka (kandidata na državnim ekonomskim fakultetima ima koliko hoćeš) koji će precizno izračunati kolike bi cijene tih proizvoda trebale biti? Što može poći po krivu?
· Rast građevinskog sektora, čini se, ubacuje u nešto nižu brzinu. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do studenoga 2024. u usporedbi s istim razdobljem 2023. veći je za 2,7%. No, u studenome je izdano 1 010 građevinskih dozvola, što je manje za 8,3% u odnosu na studeni 2023. Predviđena vrijednost radova prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih 11 mjeseci veća je za 4,5% na zgradama, i manja za 7,7% na ostalim građevinama.
· Banke su počele nuditi znatno povoljnije uvjete kreditiranja. Tako je Hrvatska poštanska banka od 15. siječnja 2025. klijentima počela nuditi poseban HPB „Super stambeni kredit“ uz najpovoljniju kamatnu stopu na tržištu od 2,89% nominalno, 3,01% efektivno. Kredit se odobrava uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate (do 30 godina). S obzirom na postojeću razinu inflacije, uvjeti financiranja su sjajni; „samo“ treba pronaći nekretninu po prihvatljivoj cijeni.
· Krajem prošle godine u Hrvatskoj je ukupno bilo blokirano oko 199 tisuća građana, čime je po prvi put u zadnjih 15 godina broj blokiranih pao ispod 200 tisuća. Prema procjeni članice Uprave FINA-e, ove se godine očekuje pad njihova broja za dodatnih pet posto.
· Uz podatke državnih statističara, uvijek je zgodno vidjeti i istraživanja privatnih kompanija o kretanju plaća u Hrvatskoj. Tako je prema analizi portala MojPosao u 2024. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću u Hrvatskoj iznosila 1346 eura, što je 12 posto više nego prethodne godine. Medijan plaće je iznosio 1242 eura, što je rast za 15 posto te ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke. Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće porasle za 21 posto. Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća pa je tako najveći rast plaća ostvaren u javnoj i lokalnoj samoupravi, za 15 posto, te državnim tvrtkama, za 14 posto. U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast od deset posto u domaćim i devet posto u stranim kompanijama, stoji u analizi.
· Irski niskobudžetni zračni prijevoznik Ryanair priopćio je da će ovog ljeta obustaviti ili smanjiti broj letova u sedam zračnih luka u Španjolskoj zbog pretjeranih naknada državnog operatera zračnih luka. Sveukupno će smanjiti kapacitet na 12 linija za 18 posto i ukinuti oko 800.000 putničkih sjedala u odnosu na prethodno ljeto. Hrvatska bi trebala biti jedna od zemalja koje bi zbog toga mogle dobiti više letova. Ryanair je najavio preraspodjelu zrakoplova i kapaciteta u Hrvatsku, Italiju, Švedsku, Mađarsku i Maroko, „gdje vlade potiču rast”, dodaju.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
· Glavni dionički indeksi porasli su prošlome tjednu: CROBEX je porastao za 1,1 posto, a CROBEX10 za 0,70 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,64 posto koliko bilježi CROBEXnutris do +4,18 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,67 posto do +9,60 posto. Najlikvidnije izdanje Končar EI je tjedan završilo rastom za 0,9 posto na 555,00 eura uz 2,5 milijuna eura redovnog prometa i 1,1 milijun eura blok prometa. Dalekovod bilježi promet od 1,1 milijun eura i rast za 9,60 posto. Povlaštena dionica Adrisa trgovana je u iznosu nešto većem od milijun eura uz pad od 1,67 posto.
· CROBEX je i treću godinu zaredom pobijedio S&P 500 indeks. Napisao sam članak za Ekonomski lab o tome kako su ulagači u domaće dionice puno bolje prošli u zadnje 3 godine nego samo oni koji su se orijentirali isključivo na američko tržište. CROBEX je u zadnje tri godine odbacio preko 70% prinosa s uključenim dividendama, što je fantastičan prinos te ujedno podsjetnik kako potencijalno dobrih ulagačkih prilika ima svugdje, a ne samo „preko bare“.
· Dioničari Čakovečkih mlinova u srijedu su na Glavnoj skupštini odlučili o isplati dividende u ukupnom iznosu od 5,04 milijuna eura ili 49 centi po dionici te o dokapitalizaciji za 7,6 milijuna eura unošenjem prava. Prema odluci dioničara, dividenda će se isplatiti iz zadržane dobiti ostvarene u 2018., 2019. i dijela zadržane dobiti iz 2020. godine, i to svim vlasnicima dionica koji će biti upisani u registru kod SKDD-a na dan 21. siječnja. Prvi dan trgovanja dionicom Čakovečkih mlinova bez prava na isplatu dividende je 20. siječnja.
· Vrlo uspješna hrvatska IT tvrtka Undabot odlučila je staviti „ključ u bravu“ i otpustiti svih 70-ak zaposlenika. Prema posljednjem dostupnom financijskom izvještaju tvrtke, u 2023. su poslovali s prihodom od 4,8 milijuna eura (2023.: 3 milijuna eura), uz dobit od 875 tisuća eura (2023.: 186 tisuća eura). No, nenadana odluka najvećeg klijenta o potpunom prekidu suradnje dovela je do izravnog gubitka najvećeg dijela njihovog poslovanja – i posljedično gašenja tvrtke. To je podsjetnik svima da, ma kako dobar bio neki klijent, nije mudro biti previše ovisan o samo jednom entitetu.
· Država tj. CERP je pokrenuo prvu ovogodišnju prodaju manjinskih udjela iz svog portfelja. U ponudi su paketi dionica i vlasnički udjeli u 12 tvrtki, a najveći udjel i ujedno početnu cijenu ima udjel u Veterinarskoj stanici Remetinec. Pražnjenje manjinskog portfelja redovita je aktivnost CERP-a, s tim da je trenutačno u fokusu i zbog obveza u okviru postupka ispunjavanja uvjeta za ulazak Hrvatske u OECD. U tom portfelju je preostalo udjela i dionica u ukupno 137 poduzeća.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
· Njemački statistički ured procjenjuje kako je gospodarstvo Njemačke u 2024. palo za 0,2%, što je pad drugu godinu zaredom. U 2023. pad je iznosio 0,3%.
· Svjetska banka prognozira rast globalnoga gospodarstva od 2,7% u ovoj godini. To bi bila najniža stopa rasta u zadnjih dosta godina (uz pad u 2020., na vrhuncu korona panike), a kao razlog navode potencijalne američke carine koje bi mogle naškoditi globalnoj trgovini.
· Kinezi su zainteresirani za njemačke tvornice automobila koje su predviđene za zatvaranje, a prema nekim izvorima Reutersa posebno su zainteresirani za Volkswagenove lokacije. Ovaj potez mogao bi predstavljati politički najosjetljivije kinesko ulaganje dosad. Volkswagen je dugo bio simbol njemačke industrijske moći, sada ugrožen globalnim gospodarskim usporavanjem i izazovima tranzicije na zelene tehnologije. Proizvodnja automobila u Njemačkoj za europsko tržište omogućila bi kineskim proizvođačima električnih vozila da izbjegnu EU carine na uvoz iz Kine, što bi dodatno ugrozilo konkurentnost europskih proizvođača.
· Električna i hibridna vozila činila su 20% svih prodanih novih vozila u SAD-u u protekloj godini. Tesla je imala udjel od 49% među električnim vozilima, što je malo manje nego u 2023. (55%).
· Kamatne stope na stambene kredite u SAD-u porasle su iznad 7%, unatoč tome što je FED spustio temeljnu kamatnu stopu za cijeli postotni bod na posljednjih nekoliko FOMC sastanaka. Strah od novih inflatornih pritisaka je prisutan te stoga i prinosi na državne obveznice rastu. Nesmiljena fiskalna i monetarna ekspanzija za vrijeme korone pustila je duh iz boce (inflaciju) i promijenila 40-godišnji trend pada prinosi na dugoročne državne obveznice; sad je samo pitanje koliko će dugo ovi uvjeti visokih kamatnih stopa trajati.
· Američka inflacija u prosincu porasla je na 2,9%, s 2,7% u studenome. Temeljna inflacija usporila je na 3,2%, što je bilo nešto bolje od očekivanja. Inflacija u sektoru usluga i dalje dominira, a sada se polako nadodaje i rast cijena hrane.
· Donald Trump danas (u ponedjeljak, 20.1.) službeno stupa na dužnost američkog predsjednika. U kakvom stanju preuzima gospodarstvo? Naizgled se čini u jako dobrom: BDP raste solidnim stopama od 2,5 do 3 posto, a stopa nezaposlenosti je, iz povijesne perspektive gledano, jako niska i kreće se oko 4,1%. No, nikako ne treba smetnuti s uma da je to u velikoj mjeri posljedica nabujalog proračunskog deficita koji iznosi golemih 1,83 bilijuna dolara ili oko 6,5% BDP-a. Takvi deficiti ranije nikada nisu viđani osim u razdoblju velikih kriza, a sada je postao standard. Štoviše, Amerikanci su na dobrom putu da ove godine prebace i granicu od 2 bilijuna dolara deficita (kao što možemo vidjeti na sljedećoj slici). Novoosnovani DOGE ured na čelu s Elonom i Vivekom pokušat će srezati određeni neproduktivni dio državne potrošnje, ali ovdje govorimo o golemoj rupi koju ni par stotina milijardi dolara potencijalnih ušteda ne može ni približno zatvoriti. Prihodi od carina također ne mogu znatnije pomoći, čak i ako zanemarimo sve negativne posljedice koje će proizaći iz trgovinskoga rata. Ukratko, dobro stanje američke ekonomije u velikoj je mjeri posljedica življenja na dug: lako je rasti 2,5-3 posto kad ti je deficit 6-7 posto BDP-a.
Zbivanja na Wall Streetu
· Nakon oštrog pada u prethodna dva tjedna, prošloga su tjedna dionički indeksi zabilježili najveći tjedni skok u više od dva mjeseca. Dow Jones skočio je prošloga tjedna 3,7 posto, na 43.487 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,9 posto, na 5.996 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 19.630 bodova. Poticaj rastu došao je od nešto boljeg izvještaja o inflaciji nego što su analitičari očekivali. Zahvaljujući tome, ponovno su ojačale špekulacije o smanjenju kamatnih stopa američke središnje banke: sada se procjenjuje da bi Fed kamate mogao smanjiti na sjednici u lipnju.
· Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, najviše su prošloga tjedna skočile cijene dionica u bankarskom sektoru, za 7,4 posto. Nekoliko najvećih američkih banaka objavilo je bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate. Naime, kako sam i najavio u prošlom newsletteru, započela je sezona objava financijskih izvješća kompanija i banaka, a prva su izvješća bolja od očekivanja. Najveća američka banka JPMorgan objavila je kako povećava otkup dionica jer imaju preko 35 milijardi dolara „viška“ keša (iznad regulatornih zahtjeva).
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, u utorak su na rasporedu objave o prosječnim isplaćenim plaćama za studeni te broj zaposlenih u prosincu, a u četvrtak indeks građevinskih radova u studenome. Od stranih statistika, na rasporedu su indeksi menadžera nabave u EU zemljama i SAD-u. No, ovoga će tjedna svakako u fokusu najviše biti sastanak „moćnika“ u švicarskom Davosu (Trump će se obratiti video linkom). Wall Street u ponedjeljak ne radi – poklopila se i inauguracija novoga predsjednika i Martin Luther King Day – a u nastavku tjedna očekuju se objave financijskih rezultata Netflixa, Johnson & Johnson, Procter & Gamble, American Express i drugih kompanija.
I to bi bilo to za ovaj broj newslettera!
Izrada ovakvog newslettera zahtijeva puno uloženog rada, stoga ako netko želi uzvratiti, može i „platiti kavu“ preko Buy Me a Coffee ili PayPal.me. Nadam se da ste i ovoga tjedna uživali u čitanju i do sljedećeg puta, pozdrav!
Citat dana:
„Pravda bez milosrđa je okrutnost, a milosrđe bez pravde je majka svih razvrata.“ (sv. Toma Akvinski)