Makro pogled br. 8
Tjedni pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala
Dobro došli u „Makro pogled“! U ovom broju pročitajte o: inflaciji, cijenama nekretnina, cijenama Netflixa i dostavi hrane preko aplikacija, indeksu ekonomske klime, nezaposlenosti, promjenama u platnom sustavu RH, velikom rastu dionica na Zagrebačkoj burzi i padu na Wall Streetu, novom potencijalnom IPO-u na domaćem tržištu kapitala i drugim važnijim vijestima iz protekloga tjedna.
Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
· Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu su u prosjeku bile više za 3,4% u odnosu na prosinac 2023. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom (HICP), koja obuhvaća i potrošnju nerezidenata, iznosila je nešto viših 4,5%. Očigledno je kako nakon dvije godine silaznoga trenda (=sporijeg rasta cijena), inflacija ponovno u uzlaznom trendu posljednjih mjeseci.
· Cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti: u trećem tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2024. u prosjeku su bile više za 2,4%, a u odnosu na isto razdoblje 2023. bile su više za 12,3%. Hrvatska po tom pitanju nije izuzetak jer u Europi cijene nekretnina također rastu, no uz dosta velike razlike među zemljama: u nekima rastu i brže od hrvatskih, a u nekima cijene i padaju.
· Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto. Cijena električne energije za kućanstva tako je poskupila preko 10% u zadnjih nekoliko mjeseci, sukladno odluci Vlade RH iz rujna da se cijene struje i plina povećaju u dva koraka. U studenome su računi za struju bili veći za 6,5% (prvi korak), a ostatak poskupljenja ide sada, za potrošnju od početka 2025. (drugi korak). Kućanstva i dalje imaju subvencionirane cijene (tržišna cijena struje i plina je veća), no navedeno poskupljenje nije beznačajno.
· Netflix podiže cijene u Hrvatskoj. Pretplatnici su preko emaila obaviješteni da im od veljače paketi poskupljuju. Tako će premium paket, koji je dosad koštao 9,99 eura, ubuduće stajati 12,99 eura, što je poskupljenje od 30%. Osnovni paket poskupio je 20%, a standardni 25%. Osobno sam ugasio pretplatu na Netflix prije koji dan (naprosto ga nisam gledao, sadržaj im je uglavnom koma).
· Pregled vijesti o cijenama i poskupljenjima u Hrvatskoj završimo s usporedbom cijena dostave hrane preko Glova, Wolta i Bolt Fooda. U Bloomberg Adria usporedili su cijene dostave Big Mac menija preko tri navedene aplikacije. Prvo što upada u oči je cijena Big Mac menija, koja je čak euro skuplja nego u fizičkom restoranu (7,10 € vs. 8,10 €), a ta viša cijena ista je na sve tri aplikacije. Zatim dolazimo do naknada, koje se razlikuju među aplikacijama, a možemo ih vidjeti na priloženoj slici. Uglavnom, na ovom testiranom primjeru Bolt ispada najpovoljniji, zatim slijedi Wolt, a najskuplji je Glovo. Ako pak naručujete dostavu više od dva puta mjesečno, svakako razmislite o pretplati jer uz nekoliko eura mjesečno imate besplatnu dostavu. Najskuplju pretplatu nudi Bolt (5,99 eura), zatim slijedi Glovo (3,99 eura), a najpovoljniji je Wolt s opcijom od 2,99 eura mjesečno.
· Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 0,9 bodova u odnosu na studeni, na 107,2 boda. Najviše se u prošlom mjesecu poboljšalo raspoloženje u građevinskom sektoru, a optimističniji su u vrijeme blagdana na kraju godine bili i čelnici u maloprodaji. Dobro raspoloženje signalizirali su i menadžeri u uslužnom i industrijskom sektoru, dok su potrošači ipak pokazali izraženiji pesimizam. Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju slabiji tempo zapošljavanja u idućim mjesecima.
· Potkraj prosinca u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 91.563 nezaposlene osobe, što je 20,4 posto ili 23.419 osoba manje nego u prosincu 2023. Samo je oko 25 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Inače, s početkom ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o tržištu rada koje su donijele znatno povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na novčane naknade za nezaposlene osobe. Više o tome možete pročitati ovdje.
· Od 9. siječnja na snagu su stupile određene promjene u platnom sustavu Hrvatske, a tiču se uvođenja instant plaćanja. Naime, europska uredba o instant kreditnim transferima u eurima, koja stupa na snagu u dvije faze tijekom 2025., donosi obvezno uvođenje SEPA instant kreditnih transfera (tzv. instant plaćanja), omogućujući prijenos sredstava u roku od nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Svi pružatelji platnih usluga tako će biti obvezni omogućiti primanje nacionalnih i prekograničnih instant plaćanja od 9. siječnja, a slanje instant naloga od 9. listopada ove godine. Veći broj banaka u Hrvatskoj već omogućuje i primanje i slanje instant naloga, a je li i vaša banka među njima, možete provjeriti ovdje. Naknade za instant plaćanja bit će jednake naknadama za standardna plaćanja. Podsjetimo, standardni SEPA nalozi inicirani izvan radnog vremena, tijekom vikenda ili praznika, izvršavaju se sljedeći radni dan.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
· Iako skraćeni trgovinski tjedan (u ponedjeljak se nije radilo), tjedan za nama donio je dosta „akcije“ na Zagrebačkoj burzi. Uz veliki rast prometa (ukupno 38,3 milijuna eura), ključni dionički indeksi značajno su porasli: CROBEX je porastao za 4,37 posto, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 5,39 posto. Najlikvidnije izdanje KONČAR D&ST (KODT) je tjedan završilo rastom za 10 posto, uz 1,2 milijuna eura redovnog prometa i 3,4 milijuna eura blok prometa. Najviše je pak porasla dionica KONČAR Grupe (KOEI): na prometu od 2,9 milijuna eura, dionica je porasla za 18,5 posto, na 550,00 eura. Poticaj tako snažnom rastu vjerojatno bio to što je Intercapital, jedna od najvećih domaćih brokerskih kuća, podigao u utorak svoju preporuku za dionicu KONČARA, a kao ciljanu cijenu navode 570 eura.
· Šuška se da Žito, osječka kompanija u vlasništvu Marka Pipunića, planira izlazak na burzu kako bi prikupio kapital za nove investicije i širenje! Pripreme za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) su navodno poodmakle, stoga je IPO moguć već u ovoj godini.
· U Hrvatskoj je prošle godine ukupno prodano gotovo 64 tisuće novih putničkih vozila, što predstavlja porast od 12,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Škoda je zauzela vodeće mjesto s ukupno 8.412 prodanih vozila, čime je osigurala udio od 13,1 posto u ukupnoj prodaji. Volkswagen je zadržao drugu poziciju, a Renault je završio na trećem mjestu. Gledajući po pogonskom sustavu, benzinci su činili gotovo polovinu prodaje, s 30.535 vozila (47,9 posto). Hibridni modeli bilježe znatan rast, privukavši 19.263 kupaca (30,2 posto), dok dizelaši polako gube na popularnosti (16,7 posto udjela odnosno 10.685 prodanih automobila). Električna vozila čine tek 3 posto prodaje s 1.915 prodanih automobila, dok su vozila na plin zauzela 2,2 posto tržišta s 1.408 prodanih primjeraka.
· Priprema se zemljište za skori početak izgradnje najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, na lokaciji nedaleko od Benkovca u Zadarskoj županiji. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 70 milijuna eura, a s postojećom vjetroelektranom Korlat činit će obnovljivi hibridni Energetski park Korlat koji će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100.000 kućanstava. Izgradnja elektrane financira se kreditima ugovorenim s EBRD-om i Europskom investicijskom bankom, osiguranim jamstvima Vlade. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana instalirane snage od 40 megavata. HEP je inače u velikom investicijskom zamahu, o čemu više možete pročitate ovdje.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
· Inflacija u europodručju ponovno je porasla i u prosincu, pokazuje prva procjena Eurostata. Nakon 1,7% u rujnu, 2,0% u listopadu i 2,2% u studenome, u prosincu je inflacija iznosila 2,4%. Temeljna inflacija (inflacija bez cijena hrane i energije) zadržala se na razini od 2,7%, koliko je iznosila i u prethodna tri mjeseca. Inflacija usluga pak već dulje od godinu dana stoji na razini od oko 4%. Ovo svakako nije trend koji su u Europskoj središnjoj banci željeli vidjeti jer dovodi u pitanje tempo daljnjeg spuštanja referentnih kamatnih stopa.
· Indeks ekonomske klime (ESI) u europodručju, za razliku od hrvatskoga, oštro je pao u prosincu i to na najnižu razinu još od studenog 2020. Najviše se pogoršalo raspoloženje u industriji, zamjetno su pesimističniji i potrošači, blago je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, a u maloprodaji se zadržalo na razini iz studenog. Poboljšana su tek očekivanja u uslužnom sektoru. U skupini vodećih gospodarstava daleko se najviše pogoršalo raspoloženje u Francuskoj, potom u Njemačkoj, a pogoršanje je zabilježila i Italija. Rast optimizma iskazala je tek Španjolska.
· Lani je u Njemačkoj pokrenuto 16,8 posto više stečajnih postupaka poduzeća nego 2023. I to nisu konačni podaci već podaci zaključno s listopadom, a broj bankrota poduzeća u listopadu bio je najveći u posljednjih 10 godina. Dodajmo ovome kako je lider njemačkih oporbenih konzervativaca i favorit za budućeg kancelara Friedrich Merz mjesec i pol dana uoči parlamentarnih izbora objavio program svoje stranke u kojemu obećava da će smanjenjem poreza pokrenuti ekonomski rast. U ekonomskom programu CDU Nijemcima uglavnom obećava ekonomski liberalizam: manje birokracije i niže poreze, no bez zaduživanja.
· Volkswagen i kineski proizvođač električnih vozila XPeng objavili su da namjeravaju graditi mrežu superbrzih punionica u Kini. Tvrtke su potpisale memorandum o razumijevanju koji predviđa stratešku suradnju na gradnji više od 20 tisuća punionica u 420 kineskih gradova. Punionice će biti dostupne vozačima XPengovih i Volkswagenovih automobila proizvedenih u Kini.
· Njemački proizvođač luksuznih automobila Mercedes-Benz izvijestio je u petak da je u 2024. godini prodao manje vozila, uz lošije rezultate u Kini. Kompanija je lani prodala 2,39 milijuna automobila i kombija, za četiri posto manje nego u 2023.
· Volvo je pak postavio novi rekord u prodaji automobila s prodanih 763.389 vozila tijekom 2024., što je povećanje od osam posto u odnosu na prethodnu godinu. Prodaja elektrificiranih vozila – potpuno električnih i plug-in hibrida – činila je čak 46 posto ukupne prodaje. Najveći porast zabilježen je u Europi, gdje je Volvo ostvario prodaju od 369.685 automobila, što je povećanje od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. U Sjedinjenim Američkim Državama, prodaja im je pala za 3 posto, a u Kini za 8 posto u odnosu na 2023.
· Europski proizvođač zrakoplova Airbus izvijestio je kako je u 2024. kupcima isporučio 766 putničkih zrakoplova, što je 4,2 posto više zrakoplova nego u 2023. Američki Boeing još nije objavio podatke za prošlu godinu, no u razdoblju od siječnja do rujna isporučili su tek 291 komercijalni zrakoplov, za 22 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, i to zbog regulatornih istraga nakon učestalih incidenata na letovima. Airbus je tako i lani zadržao vodeću poziciju na svjetskoj ljestvici po isporukama, šestu godinu zaredom.
· Američko tržište rada i dalje je u jako dobrom stanju, pokazao je najnoviji jobs report. Stopa nezaposlenosti pala je s 4,2% na 4,1% u prosincu. Plaće su pak porasle za 0,3% na mjesečnoj razini i 3,9% na godišnjoj usporedbi.
· U američkom FED-u polako počinju shvaćati kako su neki od njih i sami prerano počeli „pobjednički ples“ po pitanju inflacije. Veći broj FED-ovih guvernera istupao je prošli tjedan: guverneri Kugler i Daly kazali su kako FED-ov posao po pitanju inflacije nije gotov, guvernerka Collins izjavila je da je sada opravdano usporiti tempo prilagođavanja kamatnih stopa zbog „značajne nesigurnosti“ u pogledu ekonomskih izgleda SAD-a, dok je guvernerka Bowman bila najviše hawkish kazavši kako bi prošlomjesečno spuštanje kamatnih stopa trebalo biti posljednje u ovom ciklusu spuštanju kamatnih stopa.
· Fondovi rizičnog kapitala u SAD-u uložili su rekordnih 97 milijardi dolara u startupove usmjerene na umjetnu inteligenciju tijekom protekle godine. Gotovo polovica startup ulaganja, od ukupno 209 milijardi dolara, sada se odnosi na mlade tehnološke tvrtke koje razvijaju AI tehnologije. Situacija izvan SAD-a pak bila je manje optimistična. Financiranje startupova u Europi palo je na 61,6 milijardi dolara u 2024., u usporedbi sa 66,7 milijardi dolara u 2023. U Aziji je zabilježen još izraženiji pad, sa 100,1 milijarde dolara u 2023. na 75,9 milijardi dolara prošle godine.
Zbivanja na Wall Streetu
· Glavni dionički indeksi na Wall Streetu pali su drugi tjedan zaredom. Dow Jones i S&P 500 pali su za 1,9%, a Nasdaq Composite za 2,3%. Dionice su najviše pale su petak, nakon objave podataka o tržištu rada koji su bili puno bolji od očekivanja (zbog straha od ponovnog razbuktavanja inflacije).
· Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, i to za više od 3,5 posto, što je ponajviše posljedica novih sankcija SAD-a protiv ruske naftne industrije. Cijene nafte na najvišoj su razini još od ljeta prošle godine.
· Prinosi na obveznice ne prestaju s rastom otkad je FED krenuo spuštati kamatne stope. Prinosi na američku 30-godišnju obveznicu sasvim su se približili granici od 5%, a prinosi na 10-godišnju obveznicu blizu 4,8%. To su najviše razine još od 2007. godine.
· Šef američkog računalnog giganta Nvidia, Jensen Huang, predstavio je novu generaciju gaming čipova, poznatu kao RTX 50-serija. Novu obitelj Nvidijinih čipova Huang je predstavio na CES-u, godišnjoj tehnološkoj izložbi u Las Vegasu. Nova RTX 50-serija koristit će Blackwell, Nvidijinu najnoviju arhitekturu grafičkih procesora, koja omogućava vrhunske performanse u umjetnoj inteligenciji i stvaranje slika filmske kvalitete. Cijena čipova kretat će se od 549 do 1999 dolara, a modeli nove generacije bit će dvostruko brži od svojih prethodnika.
· Administracija predsjednika Joea Bidena planira još jednu rundu ograničenja na izvoz čipova umjetne inteligencije samo nekoliko dana prije napuštanja dužnosti. To je samo jedno od posljednjih u nizu nastojanja američke vlade da napredne tehnologije drži podalje od Kine i Rusije, ali i drugih zemalja koje ne smatra „prijateljskima“. Nvidia je, dakako, izrazila protivljenje ovomu prijedlogu jer im se time ograničava potencijal rasta.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan na rasporedu je objava o proizvođačkim cijenama u industriji u prosincu te izdanim građevinskim dozvolama u studenome. Od stranih, najviše će u fokusu biti podatak o kretanju američke inflacije u prosincu, a koji je na rasporedu za objavu u srijedu. Počinje i sezona objave financijskih izvještaja kompanija na Wall Streetu, a kao i obično, prve kreće najveće američke banke.
I to bi bilo to za ovaj broj newslettera!
Izrada ovakvog newslettera zahtijeva puno uloženog rada, stoga ako netko želi uzvratiti, može i „platiti kavu“ preko Buy Me a Coffee ili PayPal.me. Zahvaljujem se od srca svima koji su to već učinili, a posebno onima koji to čine iz tjedna u tjedan!
Nadam se da ste i ovoga tjedna uživali u čitanju i do sljedećeg puta, pozdrav!
Citat dana:
„Bolji je mudar od jakoga
i čovjek razuman od silne ljudine.
Jer s promišljanjem se ide u boj,
i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.“ (Izr 24,5-6)