Makro pogled br. 33

Tjedni komentar i pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala

Dobro došli u „Makro pogled“! U ovotjednom newsletteru pročitajte o: daljnjem rastu cijena stambenih nekretnina u RH, rastu kredita i kod poduzeća i kod kućanstava, inflaciji potrošačkih cijena u svibnju, smanjenju nejednakosti u raspodjeli depozita građana u Hrvatskoj, slabom punjenju državnog proračuna u prvih 5 mjeseci ove godine te velikom povećanju proračunskog deficita, novom ugovoru između HŽ-a i Končara o kupnji dodatnih vlakova, krizi u Rumunjskoj zbog čega je nova rumunjska vlada predložila jedan od najradikalnijih paketa fiskalne konsolidacije u EU još od grčke krize prije 15 godina, stanju na europskom i američkom tržištu rada, najvrjednijim svjetskim kompanijama, zbivanjima na burzi te ostalim vijestima iz prošloga tjedna.

Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.

Makro pogled na gospodarstvo RH

· Cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti. Mjerene indeksom cijena stambenih objekata, cijene su u prosjeku bile više za 4,5% u prvom tromjesečju 2025. u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. U odnosu pak na isto razdoblje lani, cijene stambenih nekretnina porasle su za 13,1%. Zanimljivo je kako su cijene nekretnina na Jadranu relativno najsporije rasle odnosno za 11,3% na godišnjoj usporedbi; u Gradu Zagrebu su porasle za 12,9%, a u ostatku Hrvatske za čak 18,5%.

· HNB je objavio monetarne statistike i statistike kamatnih stopa za svibanj. Tako se prosječna efektivna kamatna stopa na stambene kredite u svibnju zaustavila na 3,25%, što predstavlja neznatnu promjenu u odnosu na travanj. Nasuprot tome, prosječne kamatne stope na kredite poduzećima u svibnju su se nastavile smanjivati u odnosu na travanj, i u dvije kategorije kredita (od 250 tis. do milijun eura te preko milijun eura) već su niže od 4% (3,80% odnosno 3,38%), a samo za manje kredite (one do 250 tis. eura) ostale su na 4,24%. Krediti poduzećima i dalje bilježe postojan rast, i to po visokim godišnjim stopama od 19% za obrtna sredstva i 9,2% za investicije. Gotovinski krediti stanovništvu malo su usporili: godišnja stopa rasta je u svibnju iznosila 14,2% (nakon 15-16% potkraj prošle godine), no stambeni krediti ubrzavaju te je njihova godišnja stopa rasta (u odnosu na isti mjesec prošle godine) dostigla 11,5%. Brži rast kredita možda je povezan s mjesecima unaprijed najavljenim zaoštravanjem uvjeta kreditiranja (koji su stupili na snagu od 1. srpnja) jer za očekivati je da su neki sugrađani pohitali u banke prije planiranog vremena kako bi preduhitrili nove strože uvjete.

· Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u lipnju 2025. blago ubrzala na 4,4% s 4,3% zabilježenih u svibnju, čemu je najviše pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena energije. Temeljna inflacija (ona koja isključuje cijene energije i hrane) se pak usporila u lipnju, na 4,0% s 4,3% koliko je iznosila u prethodnom mjesecu. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,5% u svibnju na 3,7% u lipnju. Na mjesečnoj razini (u odnosu na svibanj 2025.), IPC je porastao za 0,3%. Iz priložene tablice vidimo kako su glavni uzroci povišene inflacije u Hrvatskoj i dalje cijene usluga te cijene hrane.

Izvor: HNB

· U 2024. godini nastavljen je trend smanjenja nejednakosti u raspodjeli depozita građana u Hrvatskoj, pokazala je nova godišnja analiza HNB-a. Broj građana s pozitivnim stanjem na računima porastao je na gotovo 3,42 milijuna, a ukupni depoziti dosegnuli su 38,12 milijardi eura, što je porast od 4,6% u odnosu na 2023. godinu. Relativno najveći rast zabilježen je u srednjim i donjim decilnim razredima, dok su u apsolutnim iznosima najviše porasli depoziti u gornjim razredima. Više u analizi.

· Republika Hrvatska je na domaćem tržištu kapitala uspješno izdala desetogodišnju obveznicu u iznosu od milijardu eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,00% i prinos do dospijeća od 3,16%. Ukupan interes institucionalnih ulagatelja iznosio je 2,4 mlrd. eura. Sredstva prikupljena izdanjem ove obveznice koristit će se za refinanciranje postojećih obveza te financiranje proračunskih rashoda.

· A da se stanje u državnom proračunu pogoršava, pokazali su podaci za prvih pet mjeseci ove godine. Prihodi su porasli za manje od 1% u odnosu na isto razdoblje lani, dok su rashodi porasli za čak 11,5%. Među glavnim stavkama rashoda ističe se daljnji značajni rast rashoda za zaposlene (+15,5%). Na stavci prihoda pak najviše su podbacili prihodi iz fondova EU (-40%). Prihodi od PDV-a porasli su za svega 1%, a jedina stavka s kojom u Ministarstvu financija mogu biti zadovoljni su prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje koji su porasli za 19,5%. Ogromno povećanje deficita državnoga proračuna u prvih 5 mjeseci ove godine (s prošlogodišnjih pola milijarde eura na gotovo 1,9 milijardi eura) trebalo bi rezultirati žutim, a možda i crvenim alarmom u vladi. Zašto se tako usporilo povlačenja EU sredstava? Zašto masa plaća i dalje raste neodrživim tempom od preko 15 posto godišnje? Javnosti bi na ova i slična pitanja što prije trebali odgovoriti nadležni ministri.

Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi

· Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX za 1,20 posto, zaključivši tjedan na 3.563,72 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 0,61 posto i završio na 2.245,17 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,63 posto koliko bilježi CROBEXturist do -0,12 posto koliko je pao CROBEXnutris. Tjedne promjene deset najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -7,04 posto do +2,73 posto.

· Na Glavnoj skupštini ING-GRAD-a donesena je odluka o isplati dividende u iznosu od 2,6 eura po dionici. Pravo na isplatu dividende ostvaruju svi dioničari Društva koji su na dan 4. srpnja 2025. godine bili upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a ista će biti isplaćena 10. srpnja 2025. Tom je prilikom predsjednik uprave iznio i rezultate poslovanja za prvih 5 mjeseci ove godine koji ukazuju na daljnji rast i prihoda i dobiti: „Kao rezultat adekvatne dinamike realizacije ugovorenih projekata, ostvarenje poslovnih prihoda u prvih 5 mjeseci 2025. godine iznosi 71 milijun eura, pri čemu je zadržana zadovoljavajuća razina profitabilnosti, uz EBITDA-u koja za navedeno razdoblje iznosi 13,5 milijuna eura, a neto dobit 10 milijuna eura.“

· HŽ Putnički prijevoz i Končar potpisali su ugovor o kupoprodaji 13 novih vlakova – po četiri baterijska i elektrobaterijska te pet elektrodizelskih, uz ukupnu vrijednost ugovora od 117,9 milijuna eura. Vlakovi se financiraju iz zajma EIB-a, a bit će isporučeni tijekom 2027. i 2028. godine.

Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a

· Rumunjska je došla na rub financijske krize. Dok se zemlje europodručja zadužuju uz prosječnu stopu od oko 3% na desetogodišnje obveznice, prinosi na rumunjske desetogodišnje obveznice trenutačno su iznad 7,3% (u svibnju su bile preko 8,5%!). Zato je nova rumunjska vlada predložila ambiciozan paket fiskalne konsolidacije kako bi izbjegla financijsku krizu uzrokovanu deficitom većim od 8% BDP-a i rapidnim rastom javnog duga. Mjere uključuju povećanje PDV-a, zamrzavanje mirovina i plaća u javnom sektoru, deregulaciju cijena energenata, veće poreze na dividende, povećanje dodatnog poreza na dobit banaka, ukidanje nižih sektorskih stopa poreza na dohodak za zaposlene u IT-u, građevinarstvu i prehrambenoj industriji te druge mjere. Radi se o jednom od najobuhvatnijih i najradikalnijih paketa fiskalne konsolidacije u EU još od grčke krize prije 15 godina. Cilj je smanjiti deficit na 4,5% BDP-a 2026., iako se očekuje kratkoročno usporavanje rasta i moguća recesija. Vlada računa na podršku EU u pogledu investicija te na rast izvoza koji bi mogao anulirati navedeno „stezanje remena“. Paket je politički rizičan, ali vjerojatno nužan za stabilizaciju gospodarstva. Više pročitajte u analizi Velimira Šonje.

· Nezaposlenost u EU u svibnju je ostala na 5,9%, što je blizu rekordno niskih razina. Sa stopom od 4,5%, Hrvatska se nalazi među skupinom od 10 zemalja s najnižom stopom nezaposlenosti u EU (sjetimo se da smo još ne tako davne 2017. bili na neslavnom 3. mjestu, samo su Španjolska i Grčka bile gore od nas).

Stopa nezaposlenosti u europodručju i EU, sezonski prilagođeno

· Prema preliminarnoj brzoj procjeni, stopa inflacije u europodručju u lipnju je iznosila 2,0%. Razlike među zemljama i dalje su velike i kreću se od estonskih 5,2% do ciparskih 0,5%. Hrvatska se pak nalazi na 3. mjestu, odnosno samo još Slovačka ima višu stopu inflacije od zemalja europodručja.

· U prvom tromjesečju 2025. cijene stambenih nekretnina u EU porasle su u prosjeku za 5,7% u odnosu na isto razdoblje lani. I ovdje su razlike velike među članicama pa su tako cijene najbrže rasle u Portugalu (16,3%), Bugarskoj (15,1%) i Hrvatskoj (13,1%), dok su jedino u Finskoj cijene pale (-1,9%).

· Novi američki jobs report ponovno je pokazao podatke bolje od očekivanja: u lipnju je otvoreno 147 tisuća ovih radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti pala s 4,2% na 4,1%. Rast plaća se pritom usporio na 3,7%. S druge strane, ADP report je pokazao prvi pad broja zaposlenih u privatnom sektoru još od 2021. Nadalje, najave o otpuštanjima, koje desetljećima već skuplja firma Challenger, Gray & Christmas, također pokazuje da je ovoliki broj najavljenih otkaza u zadnjih 6 mjeseci ranije bio samo u razdobljima recesije. Signali s američkog tržišta rada tako i dalje šalju mješovitu sliku.

Najavljena otpuštanja, 6-mjesečni prosjek

· Ovaj bi tjedan mogli dobiti neke konkretne razine carina koje će Amerika nametnuti velikom broju zemalja. Trump je izjavio kako je 10 do 12 pisama već spremno za slanje nekim manjim zemljama u kojima će ih obavijestiti koja je to carinska stopa koja ih čeka od 1. kolovoza ako žele nastaviti izvoziti u SAD. Slična sudbina čeka i ostalih stotinjak zemalja s kojima američka administracija uopće nije pregovarala (zbog nedostatka kapaciteta). Podsjetimo, 90-dnevni moratorij na „recipročne“ carine koje su trebale stupiti na snagu u travnju, istječe u srijedu 9. srpnja. Bessent je u nedjelju izjavio kako u narednih par dana očekuje nekoliko velikih objava u pogledu trgovinskih sporazuma s velikim zemljama.

Zbivanja na Wall Streetu

· Na Wall Streetu su glavni dionički indeksi dostigle nove rekordne razine. Tako je prošloga tjedna Dow Jones porastao za 2,3 posto, na 44.828 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,7 posto, na 6.279 bodova, a Nasdaq 1,6 posto, na 20.601 bod.

· Tesla je i u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad prodaje na godišnjoj razini, dok je u odnosu na prethodna tri mjeseca ostvarila ipak nešto bolji rezultat, pokazalo je izvješće objavljeno u srijedu. U razdoblju od travnja do lipnja Tesla je kupcima isporučila 384.122 električna vozila, za 13,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Isporuke u drugom ovogodišnjem tromjesečju ipak su blago porasle u odnosu na početak godine kad je kompanija isporučila 336.681 električno vozilo, zabilježivši pad od 13 posto na godišnjoj razini i najlošiji rezultat od drugog tromjesečja 2022. Do povećanja isporuka u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca vjerojatno je doveo interes kupaca za izmijenjenu verziju kultnog Modela Y koju je Tesla u prodaju pustila početkom travnja.

· Microsoft je u srijedu najavio otpuštanje dodanih 9 tisuća zaposlenika, oko 4% od ukupnog broja zaposlenih. Kompanija ostvaruje sjajne poslovne rezultate, dionica je u lipnju porasla za dodatnih 8%, no s trona najvrjednije kompanije na svijetu ponovno ju je svrgnula Nvidia koja je u lipnju porasla za 17% te došla nadomak tržišnoj kapitalizaciji od 3,9 bilijuna dolara.

Top 20 kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu te izvedba njihovih dionica u lipnju

Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?

Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o robnoj razmjeni RH s inozemstvom, indeksu proizvođačkih cijena industrije te indeksu cijena građevnog materijala pri proizvođačima. Od europskih statistika valja izdvojiti podatak o kretanju maloprodaje u svibnju te industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj. U SAD-u će pak fokus biti na carinama i mogućim objavama o postignutim trgovinskih sporazuma s određenim većim zemljama, a moguće i s EU blokom. Naime, 9. srpnja istječe rok koji je Trump odredio za postizanje dogovora oko carina, stoga ostaje za vidjeti hoće li se taj rok ponovno produžiti ili ovaj put carine kreću „zaozbiljno“.

I to bi bilo to za ovaj broj newslettera!

Priprema ovakvog newslettera zahtijeva dosta uloženih sata rada, stoga ako netko želi uzvratiti, može i „platiti kavu“ (Keks Pay, Buy Me a Coffee ili PayPal.me). Hvala na podršci!

Nadam se da ste i ovoga tjedna uživali u čitanju te do sljedećeg puta, pozdrav!

Citat dana:

„Ništa veliko nikada nije postignuto bez mnogo trpljenja.”

— Sveta Katarina Sijenska

Preporuka: Za više edukativnog i informativnog sadržaja o osobnim financijama i investiranju, obrađene na vrlo jednostavan i pristupačan način, preporučujem newslettere Sandre Ferenčak (poznatije kao Tetka) te Tonija Vitalija (poznatijeg kao Škrti Otočanin). Navedeni su, u suradnji s Tonijem Milunom (poznatim matematičarem), zajednički napisali te nedavno objavili knjigu „Budi financijski fit“. Ovaj praktični vodič za zdrav financijski život je već prodan u više tisuća primjeraka, a knjigu možete kupiti u knjižarama ili naručiti dostavu iste na kućni prag.

Fora dana:

Kako prestati pušiti?