Dobro došli u „Makro pogled“! U ovotjednom newsletteru: o rastu broja zaposlenih, još jačem zapošljavanju u državnom i javnom sektoru, rastu plaća, još jačem rastu u državnom i javnom sektoru, pogoršanju deficita u 2024., rezultatima poslovanja kompanija u prvom kvartalu 2025., cijenama goriva u Europi i ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
· Zaposlenost u Hrvatskoj nastavlja rasti. U odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih u ožujku 2025. porastao je za 1,9%. No, najviše zabrinjava što u državnom i javnom sektoru broj zaposlenih snažno raste. Broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani porastao je za 4,9 posto u prva tri mjeseca ove godine, u obrazovanju za 2,5 posto, a u djelatnosti zdravstva za 5,5 posto. Koji je razlog i kakva je potreba za tolikim brojem novozaposlenih u državnom i javnom sektoru? Još čekamo da nam netko ponudi odgovore.
· Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za veljaču 2025. iznosila je 1.416 eura, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je bila viša za 13,5%, a realno za 9,5%. Medijalna neto plaća za veljaču 2025. iznosila je 1.175 eura, što je u odnosu na siječanj 2025. niže za 2,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 12,5%. Plaće i dalje najbrže rastu u državnom i javnom sektoru.
· Novi podaci DZS pokazali su da se prošle godine deficit konsolidirane opće države znatno pogoršao: iznosio je preko 2 milijarde eura odnosno 2,4% BDP-a, dok je u 2023. deficit iznosio 618 milijuna eura ili 0,8% BDP-a. Iako su prihodi značajno porasli, rashodi su rasli još i brže, ponajviše rashodi za zaposlene. Pogoršanje deficita je tako u najvećoj mjeri posljedica golemog rasta rashoda za zaposlene koji su se povećali čak 26,2% u odnosu na prethodnu godinu. Detaljnije u analizi Velimira Šonje.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
· Glavni dionički indeksi porasli su protekloga tjedna: CROBEX za 1,36 posto, a CROBEX10 za 1,34 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,36 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +3,26 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -1,81 posto do +8,91 posto. Promet veći od sto tisuća eura sakupilo je 12 izdanja.
· Kompanije na Zagrebačkoj burzi počele su objavljivati revidirana godišnja financijska izvješća za 2024. te financijske rezultate za prvo tromjesečje ove godine. Od velikih kompanija, među prvima su izvješće objavili Atlantic Grupa i KONČAR D&ST, stoga pogledajmo u nastavku kako su iste poslovale na početku 2025.
· Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2025. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 259,9 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 9,8 posto. Profitabilnost im je ipak i dalje pod pritiskom rekordnih cijena sirove kave i kakaa te daljnjih ulaganja u zaposlene: EBITDA je manja za 8,7 posto i iznosi 23,0 milijuna eura, dok je neto dobit u odnosu na prvi kvartal prošle godine niža za 38,4 posto te iznosi 6,1 milijun eura.
· KONČAR Distributivni i specijalni transformatori nastavljaju s objavom impresivnih poslovnih rezultata. Konsolidirani poslovni prihodi u prvom kvartalu 2025. godine iznosili su 129,8 milijuna eura (u prvom kvartalu 2024. bili su 97,3 milijuna eura), što je rast od 33,4%. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosi 37,6 milijuna eura i veća je za 76,4% od dobiti nakon oporezivanja iz prvog kvartala 2024. EBITDA za prvi kvartal 2025. iznosi 46,7 milijuna eura što je rast od 74,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. EBITDA marža je iznosila 35,9% (u prvom kvartalu 2024.: 27,3%). Stanje ugovorenih poslova (backlog) na dan 31.03.2025. iznosi 929,6 milijuna eura što je rast od 24,2% u odnosu na isti dan prethodne godine kada je iznosilo 748,6 milijuna eura. Za dublji uvid u samo poslovanje KODT i vježbu iz valuacije dionica, preporučujem ovu novu analizu.

Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
· Prema najnovijim podacima Eurostata, Grčka i dalje prednjači kao najzaduženija članica Europske unije s udjelom konsolidiranog duga opće države od čak 153,6 posto BDP-a. Slijede Italija s 135,3 posto te Francuska sa 113,1 posto. Više od 100 posto duga u odnosu na BDP bilježe još Belgija (104,7%) i Španjolska (101,8%). Hrvatska se nalazi nešto ispod sredine ljestvice poretka, a s udjelom duga od 57,6 posto BDP-a, nalazimo se u okviru propisanih mastriških kriterija.
· Proračunski deficiti zemalja europodručja uglavnom su se popravili u prethodnoj godini. Tako je deficit europodručja pao s 3,5% BDP-a u 2023. na 3,1% BDP-a u 2024. Hrvatska je pak povećala svoj proračunski deficit s 0,8% BDP-a u 2023. na 2,4% BDP-a u 2024.
· Cijene goriva na benzinskim crpkama značajno se razlikuju među europskim zemljama. Podaci za travanj kazuju kako najskuplje gorivo plaćaju vozači u Danskoj, gdje litra benzina košta 1,94 €, slijede Nizozemska s 1,93 €, Švicarska s 1,87 € i Norveška s 1,70 €. S druge strane, najniže cijene zabilježene su u Rusiji (0,64 €), Bjelorusiji (0,68 €) i Turskoj (1,02 €). Hrvatska se s cijenom od 1,53 € za litru 95-oktanskog benzina pozicionira negdje u sredini europske ljestvice. U našem okruženju, cijena benzina najniža je u BiH (1,22 €).
Zbivanja na Wall Streetu
· Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 2,5 posto, na 40.113 bodova, dok je S&P 500 skočio 4,6 posto, na 5.525 bodova, a Nasdaq indeks 6,7 posto, na 17.382 boda. Početak tjedna nije nagovještavao takav razvoj događaja jer su u ponedjeljak cijene dionica oštro pale nakon Trumpovog žestokog napada na predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella. No, već u utorak indeksi su nadoknadili sve prethodne gubitke jer je Trump poručio da ne planira smijeniti Powella, nego samo želi niže kamatne stope. Do kraja tjedna cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi nastavile su rasti, ponajviše zahvaljujući nadi ulagača u popuštanje trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
· Teslini ukupni prihodi u Q1 pali su za 9 posto, na 21,3 milijarde dolara, u odnosu na Q1 prošle godine. Neto dobit je pala za 71 posto, na 409 milijuna dolara. U kompaniji su kazali kako je, uz niže prosječne prodajne cijene, jedan od razloga nižih prihoda i dobiti potreba za ažuriranjem linija u četiri tvornice kako bi se počela proizvoditi osvježena verzija popularnog SUV-a Model Y. Investitori očito vjeruju kako je najgore za Teslu prošlo jer je dionica od objave izvješća porasla gotovo 20 posto.
· Alphabet (Google) je u prvom kvartalu ostvario prihod od 90,23 milijarde USD, što je iznad očekivanih 89,12 milijardi USD. Prihod je porastao za 12% u odnosu na prošlu godinu. Neto dobit porasla je za 46%, na 34,54 milijarde USD, s lanjskih 23,66 milijardi USD. Iz kompanije su najavili i otkup dionica u vrijednosti od 70 milijardi USD.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od domaćih makro statistika, u četvrtak su na rasporedu podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo, a u petak prva procjena o kretanju inflacije u travnju. U europodručju se pak ovaj tjedan objavljuje prva procjena o kretanju BDP-a u Q1 te procjena inflacije u travnju. U SAD-u se također objavljuju podaci o BDP-a u Q1, kao i podaci o stanji tržišta rada (JOLTS i jobs report). Na Wall Streetu će pak u fokusu biti financijski izvještaji kompanija, a ovaj tjedan su na rasporedu mega kompanije poput Microsofta, Mete, Applea i Amazona (samo ove četiri kompanije imaju udjel od gotovo 20% u S&P 500). Tu su još i Visa, Ely Lilly, Airbnb, Qualcomm i druge kompanije.
I to bi bilo to za ovaj broj newslettera!
Priprema ovakvog newslettera zahtijeva dosta uloženih sata rada, stoga ako netko želi uzvratiti, može i „platiti kavu“ (Keks Pay, Buy Me a Coffee ili PayPal.me). Posebna zahvala ide svima koji to redovno rade i tako omogućuju da Makro pogled ostane besplatan za sve čitatelje.
Nadam se da ste i ovoga tjedna uživali u čitanju te do sljedećeg puta, pozdrav!
Citat dana:
„Tko nije zadovoljan s malo, neće biti sretan ni s mnogo.“ (sv. Franjo Asiški)