Makro pogled br. 2

Tjedni pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala

Dobro došli u „Makro pogled“! U ovom broju newslettera: o snažnom rastu BDP-a i kako je do njega došlo; „A đe su fabrike?“ i živimo li doista bolje nego prije; o inflaciji; Trumpovim carinama; refinanciranju američkog javnog duga; novostima s tržišta kapitala itd. Za sada se držimo strukture newslettera zadane u prvom broju odnosno vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina. Ovoga puta više će biti fokus na hrvatskom gospodarstvu, vjerujem da će biti zanimljivo pa nemojmo dalje časiti časa već – krenimo!

Makro pogled na gospodarstvo RH

· Glavna vijest prošloga tjedna svakako je bila ona o snažnom rastu hrvatskoga BDP-a: u trećem tromjesečju realni BDP porastao je za 3,9%, odnosno za 4,1% sezonski prilagođeno u odnosu na isto razdoblje lani. To je druga najveća stopa rasta u EU (Malta je izbila na prvo mjesto). Ponovimo, radi se o realnom rastu BDP-a (volumena), dakle onom koji isključuje promjene cijena: nominalni BDP je porastao za 8,7%. Rast je došao od rasta potrošnje (kućanstava i države) te rasta investicija, a kada pogledamo prema proizvodnoj metodi odnosno bruto dodanu vrijednost, sve djelatnosti su pozitivno pridonijele rastu, a najviše – građevinarstvo. Detaljnije o tome što stoji u pozadini ovoga rasta koji je značajno veći nego u ostatku Europske unije, pročitajte na Ekonomskom labu.

· Mnogi u Hrvatskoj posljednjih se godina čude tome što rastemo brže od drugih. U nevjerici se dočekuje svaki novi podatak o rastu BDP-a (kako to, kako to?); očito su još uvijek prisutne posljedice kolektivne traume iz razdoblja šestogodišnje recesije 2009.-2015. i pratećeg masovnog iseljavanja stanovništva. Serijska razočaranja i frustracije rezultirala su time da više objektivno ne promatramo stvarnost, iako ona sve češće pokazuje kako: a) niti smo mi toliko loši koliko mislimo o sebi, i b) niti su drugi narodi i zemlje toliko superiorni koliko se čini. Naravno, puno je posla pred nama ako želimo urediti ovu zemlju kako spada, no to će ići lakše ako objektivno promatramo stvarnost oko sebe. Da ovaj aktualni rast hrvatskoga gospodarstva nije nikakvo iznenađenje ako trezveno promatraš i analiziraš objektivne okolnosti, pokazuje i ovaj moj tekst s početka 2021.: Desetljeće 2021.-2030. bit će najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti. Trebalo je imati *uda za napisati takvo što u tim neizvjesnim i pandemijom obilježenima vremenima, dok je većina govorila kako ćemo se godinama izvlačiti iz krize kao iz one prethodne. No, ako ste kliknuli na tekst, primijetit ćete da sam se samo držao činjenica odnosno identificiranjem glavnih silnica koje će pogoniti rast u narednim godinama. Za sada se čini da sam bio „spot on“ (rast BDP-a u 2021.: 13,0%, u 2022.: 7,0%, u 2023.: 3,1%, u 2024.: oko 3,8%), a kako stojimo u usporedbi s ostalim zemljama EU ako kao bazno razdoblje uzmemo razdoblje prije pandemije (dakle kada uključimo i pad gospodarstva u 2020.), pogledajmo na sljedećoj slici. U bazi Eurostata još uvijek nisu kompletirani podaci za treće tromjesečje, no za ovu će svrhu dostajati i podaci zaključno s drugim ovogodišnjim tromjesečjem.

· Podaci su više nego jasni: Hrvatska je jedna od zemalja koja je najbolje prošla u zadnjih pet godina. Rast hrvatskoga BDP-a bio je gotovo 4 puta brži od EU prosjeka. „A kad će se taj rast BDP-a odraziti i na životni standard građana?“ Ovo pitanje, koje zapravo implicira da se životni standard hrvatskih građana pogoršava ili u najboljem slučaju stagnira, opetovano se može čuti. Tako je bilo i sada, nakon objave o rastu BDP-a. Sve raspoložive statistike koje mjere dohotke i potrošnju građana konzistentno upućuju na snažno povećanje realnih prihoda stanovništva i osobne potrošnje (rast BDP nije ni „fiktivan“, ni „napuhan“, ni „nerealan“ – ili koji kod drugi sličan epitet se upotrebljava – već samo mjeri što se događa s gospodarskom aktivnošću u zemlji). No, odlučio sam svejedno provesti i mali eksperiment odnosno anketu. Pitao sam ljude žive li bolje ili lošije nego prije 5 godina (hvala svima koji su sudjelovali, bilo vas je preko 700!) uz jednu vrlo važnu napomenu kako me samo zanima odgovor je li njima osobno bolje, a ne ljudima u njihovu okruženju. Pogledajmo rezultate ove anonimne ankete pa ćemo ih prokomentirati.

· Kao što vidimo, velika većina tj. 84% onih koji su se izjasnili u anketi izjavilo je da živi bolje, a tek svaki šesti da živi lošije. Dakle, stanje u „stvarnom životu“ u potpunom je skladu s onim što pokazuju makroekonomske statistike. Ipak, da nisam naglasio kako me zanima samo i isključivo je li njima osobno bolje, vjerujem da bi postotak pozitivnih odgovora bio kud i kamo niži. Naime, ljudi u pravilu lako mogu razlučiti žive li bolje odnosno spajaju li lakše kraj s krajem nego prije, no kad ih pitaš a što je s tvojim susjedima, prijateljima ili poznanicima, odjednom postanu pesimističniji. Štoviše, čak i kada iste oni koji postavljaju pitanje „A kad će se taj rast BDP-a odraziti i na životni standard građana?“ pitate je li Vama osobno lošije, najčešće ćete dobiti odgovor u stilu „Meni je dobro, ali vidi umirovljenike / radnike / invalide (ili bilo koju drugu skupinu ljudi za koju pretpostavljaju da im je lošije nego prije)“. Zanimljiv fenomen. Valjda neki misle da zvuče pametnije kada kažu „Nije to baš tako u stvarnosti!“ ili da iskazuju veću empatiju time što ne žele priznati pozitivni pomak; ne znam, sociolozi i psiholozi bi mogli dati stručnije objašnjenje zašto je tomu tako.

· Vlada nastavlja s planiranim udarom na male iznajmljivače. Za Ekonomski lab napisao sam tekst Neka visi Pedro (II): montirani proces i presuda kratkoročnom najmu u kojemu sam se osvrnuo na neke od teza koje uporno ponavljaju ministri financija i turizma te razni komentatori, a koji naprosto nemaju uporišta u stvarnosti. Ovaj predloženi nasrtaj na male iznajmljivače, koji su okosnica hrvatskoga turizma, može imati silne posljedice na ovu vrlo važnu granu hrvatskoga gospodarstva, a provodi se na temelju krajnje upitnih argumenata. Izmjene zakona idu na izravnu korist hotelima, konkurencija u turističkom smještaju se ograničava, porezi se povećavaju, stoga očekujte još više cijene sljedeće godine.

· Da u Vladi znaju iznenaditi i s dobrim potezom, pokazuje najava kako će se u drugom čitanju zakona u sklopu porezne reforme prag za ulazak malih poduzetnika u sustav PDV-a ipak podignuti s 40.000 eura na 60.000 eura, a ne 50.000 eura kako je prvotno zamislio ministar financija (za to se navodno izborio manjinski partner DP). To predstavlja značajnu promjenu za mikro i male poduzetnike odnosno povećanje praga omogućuje većem broju poduzetnika da posluju izvan sustava PDV-a, čime im se smanjuju administrativni i financijski tereti.

Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi

· Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 7,7 milijuna eura, što je u odnosu na tjedan ranije rast od 27 posto. CROBEX je porastao za 1,4% te zaključio tjedan na 3.161,64 boda, dok je CROBEX10 zabilježio rast od 1,1% i završio na 1.967,18 bodova. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -2,48 posto do +6,16 posto.

· Propao je planirani izlazak Studenca na burzu. Službeno objašnjenje „zbog izazovnih okolnosti na tržištu kapitala“ čitajte kao „Nije bilo dovoljno zainteresiranih ulagača pri postavljenoj valuaciji.“ Detaljnije o cijeloj priči možete pročitati ovdje.

· HEP je u velikom investicijskom ciklusu. Planirana ulaganja iznose 600 milijuna eura ove godine te 800 milijuna eura u 2025., dakle ukupno 1,4 milijarde eura u dvije godine.

· Znate li koja je najveća tvornica u Hrvatskoj? Tvornica Mate Rimca! Fascinantno izdanje na 90 tisuća kvadrata, high-tech proizvodnja, a iako još nije u potpunosti opremljena svim proizvodnim linijama, ulaganja samo u građevinski dio i dio opreme iznosila su 120 milijuna eura. Još dvostruko toliko ulaganja ići će u opremu i strojeve (ukupan trošak proizvodne linije za BMW bit će sto milijuna eura, dok će oprema za sve hale u proizvodnom pogonu kampusa ukupno vrijediti više od 250 milijuna eura). Inače, Grupa Rimac dosad je prikupila oko 800 milijuna eura kapitala.

· Kada govorimo o novim velikim proizvodnim pogonimo, spomenimo i prošli mjesec otvoren pogon američke tvrtke Jabil u industrijskoj zoni kod Osijeka. Točan iznos ulaganja nije poznat, samo se navodi kako se radi o jednoj od najvećih investicija u povijesti Hrvatske. Radi se o tvornici medicinskih protetskih dijelova i mikročipova te matičnih ploča za auto industriju. Bit će zaposleno 1500 ljudi, a s obzirom na to da se radi o preciznoj visokotehnološkoj industriji čiji se proizvodni proces odvija unutar čistih prostora, radnici „nažalost“ neće ponosito pjevati o fabričkim jutrima i dimu iz dimnjaka. :)

Plamene zore bude me iz sna

Fabrička jutra, dim iz dimnjaka

Pesma se ori, mladi radnici

Čelična jutra, hitam fabrici

Drugovi moji, radni, veseli

Bicikle voze, ponositi svi

Drugovi moji, radni, veseli

Pobede nove nosićemo mi

Visoke peći potpaljujem ja

Ruda se topi, nasmejan sam ja

Pesma se ori, peva fabrika

Pesma se ori, a-a-a-a-a, a

· Nedavno je dovršena i investicija tvrtke Bjelin u vlasništvu poznatog švedskog poduzetnika i inovatora hrvatskog porijekla Darka Pervana, „kralja parketa“. Investicija vrijedna 100 milijuna eura u poslovnoj zoni Ogulin puštena je u pogon, a riječ je o prvoj proizvodnoj liniji od ukupno tri planirane. Spomenuti dio investicije obuhvaćao je izgradnju tvorničkog pogona i njegovo opremanje najnovijom inovativnom tehnologijom proizvodnje Woodura parketa te izgradnju kotlovnice. Investicija u preostale dvije proizvodne linije iznosit će 150 milijuna eura (ukupno 250 milijuna eura).

· Što hoću reći s gornjim primjerima? To da nije točno da se ne grade nove tvornice, da više ništa ne proizvodimo, da ne izvozimo i da smo se samo orijentirali na turizam. Da se razumijemo, Hrvatska nije niti će ikada biti proizvodna sila, no hrvatski robni izvoz ove će godine premašiti 23 milijarde eura i daleko je veći nego ikada ranije, dok će prihodi od turizma iznositi oko 15 mlrd. eura. Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji puno je veći od broja zaposlenih u turizmu, baš kao i udio u bruto dodanoj vrijednosti. Gornja tri primjera pak pokazuju da se grade čak i novi relativno veliki i tehnološki napredni proizvodni pogoni, no zbog prekomjerne medijske fokusiranosti na „brojanje noćenja“, većini ove vijesti prolaze ispod radara pa nisu svjesni pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu.

Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a

· Prva procjena kretanja inflacije u eurozoni pokazuje rast mjeren na godišnjoj razini i pad na mjesečnoj razini. Godišnja stopa inflacije od 2,3% veća je od listopadskih 2,0% i rujanskih 1,7%, što sužava prostor ECB-u za jače rezanje kamatnih stopa. Štoviše, čak i prije objave podataka o inflaciji, utjecajna članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel upozorila je da u ECB-u nemaju puno prostora za daljnje snižavanje kamatnih stopa, a pogotovo ne tempom od 50 baznih bodova. Inflacija u Hrvatskoj također bilježi ubrzanje: prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) inflacija u studenome iznosila je 4,0% (3,6% u listopadu), a prema Indeksu potrošačkih cijena 2,8% (2,2% u listopadu).

· Nekoliko velikih njemačkih kompanija posljednjih je tjedana i mjeseci najavilo masovna otpuštanja radnika: Bosch, Continental, Volkswagen, BASF itd. samo su neka od zvučnijih imena. Njemačko gospodarstvo već se dvije godine ljulja na rubu recesije, a stopa nezaposlenosti je u blagom, ali kontinuiranom porastu: porasla je s 5,0% na 6,1%.

· Američki javni dug prebacio je 36 bilijuna dolara. To je 123% BDP-a. Janet Yellen nije ostavila naročito sjajnu situaciju nasljedniku pa će novi ministar financija mora refinancirati čak 7 bilijuna dolara (7 tisuća milijardi dolara) duga u 2025. – i to baš kad prinosi na američke obveznice ponovno rastu.

· Trump je početkom tjedna najavio da će prvi dan po stupanju na dužnost u Bijelu kuću uvesti carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika te dodatnih 10% (povrh postojećih) na sav uvoz iz Kine. Za Kanadu i Meksiko to bi bio veliki udarac jer njihov je izvoz u potpunosti naslonjen na gospodarstvo SAD-a. Kanadski izvoz u SAD čini 75% njihovog ukupnog izvoza, a meksički čak 84% ukupnog izvoza. Ne čudi stoga što su već isti dan na telefonskoj liniji s Trumpom bili i meksička predsjednica i kanadski premijer.

Zbivanja na Wall Streetu

· Skraćeni trgovinski tjedan (u četvrtak su burze bile zatvorene zbog Dana zahvalnosti, a u petak radile skraćeno) donio je rast dioničkih indeksa: S&P 500 i Nasdaq Composite porasli su za 1,1%, a Russell 2000 za 1,2%. Time je zaključen još jedan odličan mjesec za američke dionice: S&P 500 u studenom je porastao za preko 5%, Nasdaq preko 6%, a Russell 2000 gotovo 11%.

· Bidenova je administracija predložila da se od 2026. na teret državnih zdravstvenih osiguranja (Medicare i Medicaid) počnu pokrivati lijekovi protiv pretilosti Wegovy i Ozempic. To je utjecalo na rast cijena dionica Novo Nordiska (najvrjednije europske kompanije) i Ely Lilly (jedna od 10 najvrjednijih američkih kompanija). No, iako su iste ostvarile spektakularan rast u zadnjih nekoliko godina, od ljeta su im cijene dionica u minusu od oko 20-ak posto. Jedan od razloga je što im konkurencija kuca na vrata, među posljednjima i Amgenov lijek MariTide koji se nalazi u fazi 2 kliničkog istraživanja, a koji pokazuje odlične rezultate.

· U subotu je ChatGPT napunio 2 godine. Velike tehnološke kompanije na čelu s Nvidiom za sada su najviše profitirale: tržišna kapitalizacija 6 najvećih kompanija porasla je za nevjerojatnih 8 bilijuna dolara od kada je AI (umjetna inteligencija) postala dominantna tema među investitorima.

Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?

Sljedeći tjedan nema na rasporedu značajnijih objava o makroekonomskim kretanjima u europodručju, no zato će američko gospodarstvo biti u fokusu. Prvo nas očekuju podaci o očekivanjima menadžera nabave (prvo ISM pa onda i S&P), zatim podatak o broju otvorenih radnih mjesta (JOLTS) i ADP-ov izvještaj o broju novozaposlenih u privatnom sektoru, a najvažniji podatak objavljuje se u petak, izvještaj o stanju tržišta rada (Jobs report).

To bi bilo to za ovaj broj newslettera! Podijelite ga ako mislite da bi i drugima bio koristan i zanimljiv. S obzirom na to da izrada ovakvog newslettera zahtijeva puno uloženih sati rada, ako netko želi, može i „platiti kavu“ (preko Buy Me a Coffee ili PayPal.me).

Nadam se da ste uživali u čitanju i do sljedećeg puta, pozdrav!

Ivica

Citat dana: „Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit“ (Izr, 20,15)