Makro pogled br. 14

Tjedni pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala

Dobro došli u „Makro pogled“! U ovom broju pročitajte o: rastu broju zaposlenih u Hrvatskoj i na početku 2025., bujaju državnog i javnog sektora, rastu plaća u prošloj godini, IPO-u ING-GRAD-a, financijskim rezultatima INA-e i Ericsson Nikola Tesle, suficitu trgovinske bilance u EU, rastu online šopinga, Googleovoj nagodbi s Italijom oko poreza, propasti Nikole (donedavnog miljenika Wall Streeta kao najpotentniji auto startup) i ostalim vijestima iz protekloga tjedna.

Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.

Makro pogled na gospodarstvo RH

· Broj zaposlenih u Hrvatskoj i dalje snažno raste. U siječnju je bilo čak 3,5% više zaposlenih nego u siječnju prošle godine (to je skoro 60 tisuća zaposlenih više). Najviši rast zabilježen je u djelatnosti građevinarstva (+6,9%). Ono što ipak zabrinjava je bujanje javnog i državnog sektora: u djelatnosti O (Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje) došlo je do rasta od 5,1%, u djelatnosti P (Obrazovanje) rast je bio 3,1%, a u djelatnosti Q (Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) čak 6,2%. Bilo bi zgodno čuti odgovorne zašto nam je potreban takav rast broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, zar ne?

· Prosječna neto plaća u prošloj godini porasla je za gotovo 15%, na 1318 eura. Realni rast plaća (korigiran za stopu inflacije) iznosio je oko 11%. Opet, najviši rast zabilježen je u O, P i Q djelatnostima (pretežito, iako ne isključivo državni i javni sektor), i to za prosječno oko 22%.

· Pogledajmo na priloženoj slici ovaj realni uzlet ukupne mase plaće u Hrvatskoj (crvena linija). To je kombinacija rasta broja zaposlenih i rasta plaća. Zbilja, kako to da cijene svega opet tako rastu, „oklen inflacija“?

Izvor: HNB

· Plaće u Hrvatskoj već neko vrijeme rastu najbrže u europodručju. Pogledajmo i sljedeću sliku. Plava linija predstavlja prosjek europodručja, a osjenčana područja raspon kretanja plaća u svim članicama europodručja. Hrvatska je na samom vrhu, realne plaće porasle su za oko četvrtinu u odnosu na 2019. godinu, dok je istodobno prosjek europodručja na gotovo istoj razini kao prije pet godina. Dakle, unatoč povišenoj inflaciji, u Hrvatskoj se naprosto živi bolje nego ranije, i to je činjenica koja se mora uzeti u obzir kada raspravljamo o cijenama.

Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi

· Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna CROBEX indeksi porasli, drugi tjedan zaredom, dok su u fokusu investitora financijska izvješća domaćih kompanija za prošlu godinu i najave isplate dividendi. CROBEX indeks protekloga je tjedna porastao za 0,3 posto, a CROBEX10 za 0,8 posto. Među sektorskim indeksima najviše je porastao CROBEXtransport, za 2 posto, dok je najviše pao CROBEXnutris, za 0,6 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 7,2 milijuna eura, otprilike pola milijuna eura manje nego u tjednu ranije. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, nešto više od milijun eura, pri čemu joj je cijena porasla za 4,6 posto, na 45,5 eura.

Izvor: hrportfolio

· Imamo prvi pravi IPO na Zagrebačkoj burzi u više od tri godine! Danas (u ponedjeljak 24.2.) počinje upis dionica ING-GRAD-a. Napravio sam detaljni pregled ove građevinske kompanije objavljen na Ekonomskom labu pa pročitajte. Radi se o sjajnoj kompaniji, jednoj od najvećih građevinskih kompanija u Hrvatskoj, vrlo profitabilnoj, s vrlo zanimljivom nišom i općenito odličnim poslovnim modelom koji joj omogućuje brzi rast uz kontrolirani rizik. Zanimljivo je da ING-GRAD nikada nije poslovao s gubitkom, čak ni u onom potopu građevinskih kompanija u razdoblju 2009.-2015.! Utemeljen prije 40 godina, ING-GRAD je prešao put od obiteljskog obrta do (potencijalnog) izlaska na burzu. Lijepa i uspješna poslovna priča.

· Kompanije na ZSE počele su s objavama financijskih izvješća. Neto dobit Ericssona Nikole Tesle (ENT) u 2024. godini iznosila je 15,6 milijuna eura, što je 29,7 posto manje nego 2023. godine. Konsolidirani prihodi od 257,3 milijuna eura manji su za 17,5 posto u odnosu na 2023. Pad prihoda prvenstveno je rezultat manjih prihoda na domaćem tržištu zbog neproduljenja ugovora u području upravljanih usluga s Hrvatskim Telekomom, kažu u ENT-u. Na domaćem tržištu prihodi od prodaje iznosili su 66,4 milijuna eura, što je pad od 49,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Na izvoznim tržištima (bez usluga za Ericsson) prihodi od prodaje iznose 42,4 milijuna eura, što je porast od 31,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a na Ericssonovom tržištu prihodi od prodaje su niži za 0,7 posto te iznose 140,7 milijuna eura.

· INA Grupa u 2024. godini ostvarila je dobit razdoblja od 182,1 milijun eura ili 27 posto manje nego godinu ranije, uz neto prihode od prodaje u visini od 3,88 milijardi eura ili jedan posto niže nego u 2023. EBITDA-u bez jednokratnih stavki bila je 469 milijuna eura, a ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 292,2 milijuna eura i nešto su niža u odnosu na 2023. godinu, od čega su dvije trećine potrošene u djelatnosti Rafinerija i marketinga uključujući usluge kupcima i maloprodaju. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najznačajnija Inina pojedinačna investicija ikada vrijedna gotovo 700 milijuna eura, dosegnuo je 92 posto dovršenosti. Uslijed investicijskog ciklusa, neto dug se povećao na 482 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 23 posto, ističu iz Ine.

· Atlantic Grupa u utorak je izvijestila da razmatra izdanje novih petogodišnjih obveznica u ukupnom ciljanom nominalnom iznosu do 80 milijuna eura, njihovo uvrštenje u Službeno tržište Zagrebačke burze i mogućnost zamjene postojećih obveznica za nove. Podsjetimo, postojeće obveznice izdane su krajem 2020., a dospijevaju 11. prosinca ove godine. Njima je prikupljeno tadašnjih 300 milijuna kuna, a u to su vrijeme ušle u povijest domaćeg tržišta kapitala jer su nosile kamatu od 0,87 posto, što je bila najniža cijena zaduživanja ikad za neku kompaniju na hrvatskom tržištu kapitala. S obzirom na sadašnje uvjete i razinu kamatnih stopa Europske središnje banke, za očekivati je da će nova tranša obveznica imati značajno veću kamatu. Planirano vrijeme izvršenja transakcije je do 30. lipnja ove godine, a najkasnije do 31. prosinca 2025. Konačno vrijeme, iznos i prinos izdanja odredit će se u konačnim uvjetima.

Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a

· U posljednjem tromjesečju 2024., zemlje EU-a izvezle su više roba u zemlje izvan EU-a nego što su uvezle, što je dovelo do trgovinskog suficita od 27,2 milijarde eura. To je šesto uzastopno tromjesečje pozitivne trgovinske bilance nakon razdoblja deficita uzrokovanog naglim rastom troškova energije od kraja 2021. do sredine 2023. Pozitivna trgovinska bilanca u četvrtom tromjesečju 2024. potaknuta je suficitom u trgovini kemikalijama i povezanim proizvodima (+60,1 milijarda eura), strojevima i vozilima (+48,0 mlrd. eura), hranom i pićem (+10,7 milijardi eura) i ostalom robom (+5,5 milijardi eura). S druge strane, trgovinski deficit prijavljen je za energiju (-82,8 mlrd. EUR), sirovine (-7,2 mlrd. EUR) i ostale industrijske proizvode (-7,1 mlrd. EUR).

Bilanca robne razmjene EU

· Sjedinjene Američke Države preuzele su status njemačkog najvećeg trgovinskog partnera, po prvi put od 2015. godine, dok je Kina pala na drugo mjesto, pokazuju podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku. Ukupna trgovinska razmjena roba između Njemačke i SAD-a u 2023. godini iznosila je 252,8 milijardi eura, što predstavlja blagi rast od 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, trgovina s Kinom pala je za 3,1%, na ukupno 246,3 milijarde eura. Time je prekinut niz u kojem je Kina od 2016. do 2023. bila glavni trgovinski partner Njemačke. Njemački trgovinski suficit sa SAD-om prošle godine narastao je na 70 milijardi eura, sa 63,3 milijarde u 2023. Njemački robni izvoz u SAD porastao je za 2,2%, dosegnuvši 161,4 milijarde eura, dok je uvoz američkih proizvoda zabilježilo pad od 3,4%, na 91,4 milijarde eura.

· Kupnja putem interneta (online šoping) u EU-u nastavlja s rastom. U 2024. je 77% korisnika interneta kupilo ili naručilo robu ili usluge za osobnu uporabu na internetu u prethodnih 12 mjeseci, što je povećanje u odnosu na 59% u 2014. Najveći postotak korisnika interneta koji su kupovali putem interneta u 2024. bio je u Irskoj (96%), Nizozemskoj (94%) i Danskoj (91%). S druge strane, Bugarska je imala najniži udio (57%), a slijede je Italija i Rumunjska, obje sa 60%. Hrvatska je negdje u donjem dijelu ljestvice, iako dvije trećine korisnika interneta naručuje online.

Postotak korisnika interneta koji su online kupili ili naručili robu ili usluge za osobnu uporabu u prethodnih 12 mjeseci, usporedba 2014. i 2024.

· Predsjednik Trump nastavio se „razbacivati“ najavama novih carina. U utorak je najavio da bi mogao proširiti opseg američkih carina na uvoz automobila, farmaceutskih proizvoda i poluvodiča i to u iznosu od 25%. Na snagu bi mogle stupiti već od 2. travnja, kaže, a u toku godine mogle bi ići još i „značajno više prema gore“.

Zbivanja na Wall Streetu

· Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao za 2,5 posto, S&P 500 za 1,7 posto, a Nasdaq indeks za 2,5 posto. Indeksi su najviše pali u petak, kada je ulagače zabrinuo niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva i slabljenje raspoloženja potrošača. Dan prije ulagače je zabrinulo poslovno izvješće Walmarta. Doduše, rezultati najvećeg svjetskog trgovačkog lanca bili su dobri, no Walmart je izvijestio da očekuje rast prodaje u svojoj fiskalnoj godini samo između 3 i 4 posto. To je manji rast nego što su analitičari procjenjivali i sugerira da se može očekivati slabljenje potražnje potrošača (a potrošnja čini 70 posto američkog BDP-a).

· Google je postigao nagodbu s Italijom te će joj platiti 326 milijuna eura na ime poreza za razdoblje 2015.-2019. Talijanski tužitelji tražili su milijardu eura u tužbi na ime navodno neplaćenih poreza za prihode generirane na tlu Italije, no nagodba je očito sigurnije rješenje.

· Nikola Corp., donedavni miljenik Wall Streeta kao najpotentniji auto startup (proizvođač električnih vozila), podnio je zahtjev za proglašenje bankrota prema poznatom Chapter 11. Na svom vrhuncu 2020. kompanija je na burzi vrijedila 30 milijardi dolara, više od Ford Motora. Imali su čak i potpisan ugovor vrijedan više milijardi dolara s GM-om, no core biznis jednostavno nije išao željenom putanjom.

· Legendarni investitor Warren Buffett objavio je novo pismo dioničarima povodom objave financijskih rezultata svojega konglomerata. Pisma ovog aktivnog 94-godišnjaka postali obvezna lektira za sve sudionike na tržištu kapitala.

Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?

Od domaćih makroekonomskih statistika, ovaj je tjedan na rasporedu objava o kretanju BDP-a u zadnjem kvartalu 2024. (u četvrtak), a tu su još i indeksi građevinskih radova te indeks proizvođačkih cijena u industriji. Neke će zemlje EU već do kraja tjedna (Njemačka, Španjolska) objaviti prvu procjenu o kretanju inflacije u veljači, dok će Hrvatska i ostale zemlje europodručja to učiniti početkom sljedećeg tjedna. Od američkih statistika najvažnija će biti nova procjena o kretanju BDP-a u zadnjem kvartalu 2024., dok će fokus investitora biti na rezultatima Nvidije, druge najvrjednije svjetske kompanije.

I to bi bilo to za ovaj broj newslettera!

Izrada ovakvog newslettera zahtijeva puno uloženog rada, stoga ako netko želi uzvratiti, može i „platiti kavu“ preko Keks Pay, Buy Me a Coffee ili PayPal.me. Hvala svima koji to redovno radite! Nadam se da ste i ovoga tjedna uživali u čitanju i do sljedećeg puta, pozdrav.

Citat dana:

„Neka mi Gospodin podari smirenost da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti i mudrost da ih razlikujem.” – sv. Franjo Asiški